PREDSTAVLJANJE KULTURNOG NASLJEĐA KROZ MODERNE MEDIJE: REPREZENTACIJA ILIRSKOG NASLJEĐA I KRALJICE TEUTE

Authors

  • Svjetlana Pravdić

DOI:

https://doi.org/10.58898/famedia.v1.9

Keywords:

Teuta, Iliri, kulturno nasljeđe, mediji

Abstract

Najvažniji istorijski izvori o Teuti i ilirskom nasljeđu potiču od antičkih autora, prije svega Polibija i Apijana, koji su ih opisivali iz perspektive grčko-rimskog svijeta. Zbog takvih izvora, Teuta se često posmatra kao žrtva istorijske mizoginije, a njeno kraljevstvo kao kolonijalna baza širenja Cezara i rimske imperijalne politike (iako je živjela prije njega, rimska ekspanzija je već bila u toku). Danas Teutino ime njeguju pojedinci i manje umjetničke grupe, dok je institucionalno prisustvo ograničeno. Ilirsko nasljeđe se vezuje za više zemalja Zemlje: (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija), te je potrebno sistematično rješenje za njegovu reprezentaciju kroz savremene medije i program kulturnim institucija. Za reprezentaciju nasljeđa, potrebno je imati medije kroz koje bi informacije i saznanja o ovom dijelu istorije bila pristupačna širem broju ljudi. Interpretativni mediji bi uključivali analogne ( kao što su panoi i info-table na znaačjnim mjestima sa ostacima tvrđava iz ilirskog perioda (Risan, Ploče, Jajce, Vis), pozorišne predstave na otvorenom, ture i sl.) i digitalne ( razvijanje veb-platformi, QR kodovi, audio-vodiči, GPS mapiranje, društvene mreže (#QueenTeuta #BalkanHeritage)). Posebno je važno uključiti lokalne zajednice koje čuvaju usmene legende o Teuti. Edukacija, radionice, školski programi i tim bilding u turističkom sektoru mogu doprinijeti osjećaju vrednovanja i pripadnosti. Takav višeslojan projekat bi imao koristi za zajednicu, te je za njegovo sprovođenje potrebno učešće lokalnog stanovništva. NJegovanje i promovisanje antičkih mitova, priča i istorijskih činjenica doprinijelo bi vidljivost žena iz istorije, razvoju medijskih i umjetničkih narativa o Ilirima i Teuti, te bi takođe uticalo na njegovanje odnosa među zemljama na čijim prostorima se nalaze ostaci ovih drevnih kultura.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Appian (n.d.) The Illyrian Wars. Available at: https://www.livius.org/sources/content/appian/appian-the-illyrian-wars/ (Accessed: 15 March 2026).

International Council of Museums (n.d.) Ecomuseum. Available at: https://icom.museum/en/resources/standards-guidelines/ecomuseums/ (Accessed: 18 March 2026).

McLuhan, M. (1964) Understanding media: The extensions of man. New York: McGraw-Hill.

Sotirović, V.B. (2013) ‘National identity: Who are the Albanians? The Illyrian anthroponymy and the ethnogenesis of the Albanians’, History Research, 1(2), pp. 5–24. doi:10.11648/j.history.20130102.11.

Peter Davis (2011) Ecomuseums: A Sense of Place. 2nd edn. London: Continuum.

Vujić, P. (1842) Sto sedamdeseta obljetnica temelja ilirskog i latinskog jezika za poetnike. Zagreb: Temelji.

Wilkes, J. (1996) The Illyrians. New Jersey: Wiley-Blackwell.

Published

2026-07-02

How to Cite

PREDSTAVLJANJE KULTURNOG NASLJEĐA KROZ MODERNE MEDIJE: REPREZENTACIJA ILIRSKOG NASLJEĐA I KRALJICE TEUTE. (2026). Social Informatics Journal, 5(1), 77-83. https://doi.org/10.58898/famedia.v1.9

Similar Articles

You may also start an advanced similarity search for this article.